''Plešemo dok se smijemo, plešemo dok plačemo, plešemo iz ludila, plešemo iz straha, plešemo za nadu, plešemo za vrisak. Mi smo plesači, mi kreiramo snove.''
Albert Einstein, fizičar.
 

U našem domu se i ove godine pleše.

Plesnu sekciju vodi profesorica Maja Balić Motušić i učenica 10. odgojne skupine Marta Vidas. Probe se održavaju srijedom navečer, a učenice se lijepo druže, plešu i stvaraju novu plesnu koreografiju za nadolazeću Domijadu. U plesnoj sekciji učenice uče što je timski rad te kroz ples stječu samopouzdanje i vjeru u sebe da mogu nešto postići.

Dobrobiti plesa u životu čovjeka:

1. Ples ublažava simptome depresije

Ples donosi brojne prednosti za tjelesno zdravlje pojedinca, a istraživanja su pokazala i obećavajuće rezultate koji potvrđuju dobrobiti plesa za mentalno zdravlje ljudi. 

2. Ples potiče razvoj motoričkih, emocionalnih i intelektualnih funkcija mozga

Terapija plesom i pokretom je vrsta psihoterapije koja koristi tjelesne pokrete za održavanje i poboljšanje intelektualnih, motoričkih i emocionalnih sposobnosti tijela. Tjelesni pokreti u obliku improvizacije plesnim pokretima otkrivaju dubinu psihičkog funkcioniranja osobe, a pokret može biti alat za primarni način intervencije u različitim oboljenjima.

Otkriveno je i da ova vrsta psihoterapije ima pozitivan učinak na kognitivni razvoj djece, a ples može potaknuti i razvoj inteligencije.

3. Ples poboljšava pamćenje

Ples jača rad mozga i poboljšava pamćenje. Nekoliko studija je pokazalo da je ples povezan sa smanjenim rizikom od nastanka demencije. Jedna znanstvena studija je otkrila da je ples povezan sa 76 % smanjenim rizikom od demencije među sudionicima istraživanja.

Ples poboljšava jednu važnu kognitivnu funkciju, a to je prostorno pamćenje. Studija također sugerira da održavanje aktivnog načina života u starosti može sačuvati motoričke, kognitivne i percepcijske sposobnosti.

4. Ples jača neurološku mrežu

Ples utječe na stvaranje neurona i jačanje neuronskih veza. U studiji objavljenoj u časopisu Journal of Neuroscience and Biobehavioral Reviews istraživači su zaključili da ples može pojačati povezanost obje hemisfere mozga, a dugotrajna plesna praksa pozitivno utječe na moždanu aktivnost.

5. Ples i glazba pokreću cijeli mozak

U znanstvenoj studiji iz 2008. godine objavljenoj u časopisu Scientific   American neuroznanstvenica sa Sveučilišta Columbia je izjavila da sinkronizacija glazbe i pokreta predstavlja dvostruku igru zadovoljstva.